субота, 23. јул 2011.

HVALA NA POMOĆI, 
NEMOJTE NAS  VIŠE POMAGATI AKO BOGA ZNATE ...


        ''Non quis, sed quid.'' - Ne ko, već šta.

        Odavno već znam čitati a i čitam onako baš podosta, oni koji me poznaju znaju reći da čak čitam nadprosečno, retko kad ne mogu da uhvatim kontekst (lat. contextus – veza misli u govoru, sadržaj jednog akta u celini, smisao…) nekog pisanija, naročito o onome što je opšte a i meni poznato... otkrijem poruku u tekstu iz prve... Juče u pripremi za pomoć organizatorima ''3. Ličkog višeboja – Srb'' odem do drugara koji ide na ovu manifestaciju, ja nažalost ne mogu ići iako sam pozvan da budem gost razlog krajnje jednostavan u ponedeljak u 08:00 trebam biti u Beogradu u Carlsberg Srbija da definišemo sve oko pomoći ovog brenda našem apatinskom brendu svakako radi se o ''Ličkom višeboju''... by the way odnesem Preši propozicije, tabele za žrebanje... Smejali se nekim vicevima i aforizmima Olja (Prešina i lepša i bolja polovina) i ja, Preši nije nešto do smeha nešto namršten... onako ga pitam:

       Koji ti je kurac što si se smrk'o, alo pa ideš u zavičaj obići đedovinu.

Skinu on cvikere, nešto je kucko na tastaturama i:

       Jesi li čit'o, majke ti, šta ovi naši bivši partijski drugovi pišu o našem Višeboju?
        Ma pusti Prešo, u govnima sam i frci, ne čitam ni šta ja napišem a ne neko drugi...
       Evo kad si rek'o da ćeš mi doneti ove papirčine iskopiram ti ja tekst sa njihovog sajta, pa čitaj!

        Uzmem ja papir u ruke a ono slova prava ne trebaju mi cvikeri, oči mi stale u 3LPM koji su ovo frikovi, pa evo i vi pročitajte deo tog teksta:  



        Konačno je postavljen i lebdeći Nikola Tesla, dika i ikona ličkog roda. Stigao je i Jelen od gvoždja i lišća, poklon Apatinske pivare gradu. Poklonu se u zube ne gleda, ali za grad bi bilo bolje da je Apatinska pivara zaposlila npr. 20 novih radnika.

        Imamo i Čaplju i Niku, prelepu marinu, prelepi pristan, novi RTC, centar grada sa drvećem, stara Mobilia je naprasno postala muzej, Ribarske večeri su tu, debeli-mršavi, Nada Topčagić, vatromet... i Ličku olimpijadu smo preživeli, ako još bude i Ličkog višeboja...

        Igara na pretek. Pare iz budžeta se nemilice troše, gradjani ne znaju koliko sve to košta, opštinska vlast neguje stari običaj da ne polaže račune kako i zašto troši narodne pare.


U Apatinu, 10.07.2011.
Opštinski odbor  DS Apatin
Predsednik OO Goran Orlić, dip.ecc


        Ostatak teksta možete pročitati na: http://www.dsapatin.org/vesti/bezbrizna-opstina-buducnosti.html .

        Stvarno mi ne bi jasno, a, i danas nije dok pišem ovaj blog, u kakvom kontekstu je ''Lički višeboj'' u ovoj priči sa nemilice trošenjem para iz opštinskog budžeta... Opšte je poznato da naša manifestacija nije na Budžetu opštine Apatin naročito ne ove i prošle godine, autor teksta je mogao nabrojati sve manifestacije i događaje koji se finansiraju sa opštinskim novcem ali nije, ko zna zašto nije, ali zašiljio je kurac i digo ga na Višeboj, zašto? Nikako nije smeo sebi da dozvoli ovakav contextus pogotovo što ima sve informacije o našoj manifestaciji, uredno je obavešten on kao predsednik OO DS Apatin, a, i OO DS Apatin sve sa gomilom priloga prošle godine… čak je ove godine u prostorijama DS Apatin, 13. juna, zaprimljen dopis gde se od istih traži pomoć i podrška za organizovanje naše manifestacije pa je i tu mogao da nešto uklaviri, znate već šta će sad da bude evo ga i dopis:

Број; 004/2011 - I
Апатин; 12.јун  2011. године

ДЕМОКРАТСКА СТРАНКА
ОПШТИНСКИ ОДБОР
 АПАТИН

Поштовани,

Ове године 06. августа на обали Дунава код ''Шаран'' – а, под покровитељством Владе РС Министарства за дијаспору, биће одржан ''11. Лички Вишебој''. Како живите, а неки имају срећу и да раде, у Апатину свакако вам је познато кроз какве смо проблеме пролазили прошле године у организовању Вишебоја (информисали смо вас путем дописа и прилога), од медијске блокаде до покушаја забране... Да нисмо успели, у контактима са представницима Министарства за дијаспору РС, да обезбедимо покровитељство велика вероватноћа је да јубиларни ''10. Лички вишебој'' не би био ни одржан. Са хронологијом догађања могли сте се упознати путем прилога дописа који смо вам доставили почетком септембра прошле године. Додуше непријатно смо изненађени да на наша два дописа достављених председнику ООДС Апатин господину Горану Орлићу и ООДС Апатин нисмо добили одговор иако смо били убеђени да радимо заједничку ствар барем у супростављању аутократском слободно можемо рећи деспотском начину вођења наше локалне самоуправе са стране господина др Живорада Смиљанића.
Разлог нашег обраћања је да искористите, ако вам је у интересу, контакте са представницима Владе Војводине и страначким лидерима ДС у Новом Саду  те да им објасните шта се дешава везано за две манифестације истог профила и садржаја, да подупрете наше захтеве за финансијску помоћ, да их реализујемо како би наша манифестација ОПСТАЛА.
Морате признати да је у интересу Апатина и слободе деловања грађана и удружења да се неко успео супроставити и одупрети аутократи у лику и делу др Живорада Смиљанића, и ви  сами наилазите на медијску (селективно извештавање) и сваку другу блокаду. Ми смо прошле  године успели да разбијемо блокаду у организујемо више него успешно нашу манифестацију и  ту разлог више да нас подржите.
Прошле године по уобичајеној пракси обратили смо се Председнику и члановима Покрајинске Владе, послали смо по захтеву и додатне информације... имамо сазнање да је из Апатина од локалне власти јављено да Вишебој неће бити одржан (исти случај и са Апатинском пиваром ту и пивара из Челарева као наш спонзор), да уместо наше манифестације општина организује Олимпијаду, те да су тражена средстава са наше стране одобрена у пуном износу од 750.000,00 динара по захтеву преопредељена за општинску манифестацију, није потребно да вам описујемо какве квалификације је интерпретирао ''господин'' др Живорад Сниљанић од тога да је то све тамо нека приватна и лоповска прича неких појединаца.
Мислимо и знамо да вашим ангажовањем можете истинито информисати све нивое власти по вертикали који припадају вашој политичкој опцији и ако желите можете нам помоћи, пустите поделе, анимозитете... за нека друга времена када и вама и нама неће више бити препрека типови као садашњи председник општине Апатин. Након вашег одговора, или након 10 дана, обратићемо се Покрајинској Влади за финансијску помоћ.
 Надамо се да заједничким деловањем и супростављању аутократизму, непотизму, самовољи, арчењу средстава из Буџета, ненаменском трошењу, ирационалним инвестицијама... који се проводи у општини Апатин можемо довести до неопходних промена, ми смо први корак учинили и супроставили се локалној власти, по коју цену вероватно вам је познато али идеја нема цену.

        С поштовањем,



        Poštovani moji blogeri ako ste pročitali ovaj dopis znam da ste uklavirili pa i ako niste akademski građani sve sa trt – mrt oko imena i prezimena, stvarno netreba tu neka nadprosečna inteligencija da se razume i contextus skroz jasan i OK… sad da li je neko opterećen nečim drugim van teksta i contextus – a, šta gu znam…

        Kako imam gotovo sve brojeve telefona likova koji se bave, ili pokušavaju baviti, politikom… šta me košta zvrrr… javi se čovek, izmenimo nekoliko rečenica i sve u smislu da skinu ''ako još bude i Ličkog višeboja...'', tu nešto bi i kako ja pičim po njima na ''Apatinskim novinama'' te sam podržao njegovog protiv kandidata na izborima za glavnu stolicu lokalnog DS – a… te u  ''Apatinskim hronikama'' ih najčešće kao spominjem da su po vertikali sa SPS–om... i svašta nešto... Elem, daklem nije problem ''Lički višeboj'' već je problem autor ''Apatinskih hronika'' (saznade ja onako iznenada ne da sam ŽDN, nego i GDN – nema meni života u Apatinu, e, moj Miško pakuj kofere pa pa-pa), ajde sad nekom tom uvrnutom logikom, da postavimo stvari nije problem OO DS već ljudi koji su u njemu! Iskreno se nadam da će i ''Lički višeboj'' i OO DS opstati bez obzira kakvi su trenutno ljudi u obe priče, a, vremenom će se ljudi promeniti (ili nabolje ili zameniti drugim) i sve će biti baš onako kako je uvek trebalo i biti, bez sujeta, bez anemoziteta... sa mnogo tolerancije, međusobnog ubvažavanja, a, pre svega uvažavanja i stava pojedinca pa ma koga koliko njegov stav pogađao... nema tu ništa lično institucije su institucije a umišljati su oni ljudi koji misle da su institucija.

         Opa jeboteee nije neobaveštenost nego sujeta, baš me raduje ako dotični gospodin bude kandidat za predsednika opštine Apatin i nekom pukom slučajnošću to i postane, ništa se neće promeniti na čelnoj poziciji u našoj lokalnoj sredini -  jedan sujetan ode a drugi evo gaaaa...  ''Non quis, sed quid.''

                                                                        Мirko S. Vraneš

среда, 20. јул 2011.

AFORIZMI

LAKŠE SE DIŠE KAD IMA VAZDUHA


        Skupila se politička elita u Apatinu na večeri. Naravno tu se jelo, i pilo, i  debatovalo  o ovome o onome. Odjednom javlja se zamenik predsednika opštine Apatin i upozorava predsednika opštine Apatin da ako može da ne jede fafaronke, one ljute. Nastavlja  se debata o gorućim problemima u opštini. Kad će ti  zamenik:  "E, bre predsedniče, nemoj da jedeš te fafaronke!" Tu neko od prisutnih: "A, bre što ne pustiš čoveka da jede šta hoće!" Opet će ti zamenik:  "Ti ćuti, nećeš mu ti lizati guzicu nego ja."



          Poštovani blogeri evo malo palo kišice pa se može i disati a kad već dišete evo se malo nasmejte, kažu lekari da je to zdravo i za srce i za pluća, i za mozak, i za  iza, i za ...



AFORIZMI I AUTORI:

Iskustvo je ono, što bi nam starci preneli, da nisu izlapeli. - Tomislav Marković

Biografija u kratkim crtama: On! - Vesna Denčić

Mi smo bili pod Turcima još u ono vreme kada mnogi za Turke nisu ni znali. - Aleksandar Baljak

Živeli naši! Dole vaši i stenice! - Vitomir Teofilović

I na dnu nas ne napušta nada. Stićiće brod! - Raša Papeš

Nekad ispred tenkova sklone narod. To se onda zove parada. - Aleksandar Čotrić

Nema sredine! Na celom svetu mi smo najbolji, a svi ostali su najgori! - Vitomir Teofilović

Šta vredi što će ukinuti smrtnu kaznu ako ostane državna televizija! - Ilija Marković

Jedino vođa krči put. Svi drugi gaze preko leševa. - Radivoje Dangubić

Manje spomenika - više životnog prostora. - Ilija Marković

Kome je štap pri ruci, ne oslanja se na pamet! - Ilija Marković

Tačno vreme se menja iz sekunda u sekund! - Rastko Zakić

Rat ima alternativu, a mir nema. Mir je ratno siroče. - Vitomir Teofilović

Lepo je živeti u demokratiji. Tako kažu. - Momčilo Mihajlović

I Deva Marija je verovala u Boga, ali, eto, desilo se. - Srba Pavlović

Nama svaki početak nije težak. Rat smo započeli kao od šale. - Dragan Šušić

Nismo plakali što je Vođa umro, nego što je besmrtan. - Milko Stojković

Ptice pevačice se sele u veselije krajeve. - Srba Pavlović

Moramo da se strpimo. Sada nije vreme za preživljavanje. - Dejan Milojević

Nevino osuđeni su rehabilitovani i neka im na pamet ne padne da tako nešto ponovo urade! - Milan Beštić

Preživeli smo rat, zemljotres, poplave... Ima li neki vulkan u blizini? - Saša Milovanović

Nisam ja patriota od juče. Ja već dve godine ne primam platu! - Ninus Nestorović

Toliko idemo ispred sveta da mu pod noge padamo. - Aleksandar Novaković

Goste iz sveta dočekujemo hlebom i solju, a biće nešto i za ručak ako su poneli. - Raša Papeš

Narod izumire gotovo neprimetno jer vlada blagovremeno interveniše
sa klupe za robne rezerve. - Raša Papeš

Bolesnicima treba onemogućiti ulazak u bolnice. Bolje sprečiti, nego lečiti. - Slobodan Simić

Ne mogu glave tek tako da lete. Mora da postoji neki red letenja. - Ninus Nestorović

Uhapšenik je brutalno pretukao sam sebe a policija je sprečila sukob širih razmera. - Dejan Milojević

Vladaću još četiri godine, a onda će doći do velike ustavne reforme. - Goran Gaćeša

Demonstrantima je dozvoljeno da psuju vladu, ali ne može se nekažnjeno ometati saobraćaj. - Vesna Denčić

Nije to Glupi Avgust, nego ona naša budala! - Vesna Denčić

Nisam više crven. Prešao sam u trulu višnju. - Vuk Gligorijević

Vladajuća partija može da falsifikuje izborne rezultate jer zna da uživa neograničeno poverenje birača. - Zoran T. Popović

Ako vas žena vara, ne očajavajte, jer ste svoju nesreću podelili sa drugima. - Aleksandar Baljak

Život je jedini razlog da se živi. Svi ostali razlozi naknadno su izmišljeni. - Brana Crnčević

Mi nismo siromašni, čim možemo da plaćamo visoku cenu. - Dragan Šušić

Čuju oni glas naroda, ali ga ne razumeju. To su jezivi krici. - Dragan Ognjanović

Vođa ima visok stepen inteligencije, ali to nadoknaduje nedostatkom karaktera. - Dejan Milojević

Krenuli smo putem demokratije, jer je to put kojim se ređe ide. - Vladan Sokić

Da sam slep živeo bihu svome mraku, ovako, ko zna u čijem mraku živim. - Brana Crnčević

Velika Srbija je ćorak! Usmrtila je više Srba nego svi bojevi meci! - Ilija Marković

Naši građani slobodno šetaju ulicama, ali treba reći da se to još radi prilično neorganizovano. - Aleksandar Baljak

Budućnost bez mene, to je prošlost. - Brana Crnčević

Vođa je uspeo da sačuva Srbiju. Doveo je u položaj da je niko neće. - Srba Pavlović

Mi i Evropa. To su paralelni svetovi. - Vitomir Teofilović

Ja sam antialkoholičar. Čim ugledam rakiju, pođe mi voda na usta. - Tomislav Marković

Bivši komunisti nalaze se u svim partijama. Ali, prva ljubav zaborava nema. - Vladan Sokić

Govorite šta hoćete, ali pre nego što donesete odluke,pitajte ipak one koji ćute. - Dušan Radović

Nije istina da naši građani beže od istine. Samo ih ne možeš odvojiti od televizora! - Rade Jovanović

Uzalud smo duplirali broj kontejnera. Mnogi su Novu godinu dočekali gladni! - Rade Jovanović

Političari sa nama dele i dobro i zlo. Dobro sebi, zlo nama. - Slobodan Simić

Na posao kasni iz opravdanih razloga. Dok promeni tri prevoza, firma promeni ime, delatnost i vlasnika. - Vesna Denčić

To što narod nema ’leba da jede države se ne tiče. Ona se ne meša u njegov privatni život! - Dragan Rajičić

Narod koji ima Velikog brata, Farmu i Dvor, zaslužuje da ima i Dedinje. - Srđan Jovanović

Rekao sam mu sve u oči. U tom trenutku delilo nas je samo staklo TV ekrana. - Vladica Milenković

Ispravili smo greške iz komunističkog perioda. Umesto jedne partije dobili smo koaliciju na vlasti. - Zoran Doderović

Naš narod jede malo ribe, ali to nije ništa u poređenju sa tim koliko malo troši ostale namirnice. - Milan Todorov

Naši političari se dele na levičare i desničare. Zavisi od toga koja im polovina mozga ne funkcioniše. - Rade Jovanović
U sledećoj godini svi mladi stručnjaci će dobiti posao! Ukoliko budu želeli da rade sezonske poslove. - Iva Mažuranić

Uhapšeni je zahtevao da vidi svog advokata, pa smo ih smestili u istu ćeliju. - Momčilo Mihajlović

Država podstiče natalitet. Stvorila je sve uslove za sirotinjsku zabavu. - Milivoje Radovanović

Laž je da smo stigli do dna. Naše ukopavanje niko ne može da zaustavi. - Vitomir Teofilović



AFORIZMI NN AUTORA:

Divim se Turcima. Trebalo je s nama Srbima izdržati pet stoleća.

Da smo ostali pod Turcima, i mi bismo sada bili u Europi.

Mi
čvrsto stojimo na braniku domovine. Samo branik često pomeramo.

Naši generali su izuzetak. Oni ni posle bitke nisu pametni.

I mi konja za senatora imamo.

Mo
žda bi i bilo bratstva da nije bilo jedinstva.

Imamo grb i Zastavu 101.

Kad uđemo u EU, rasturit ćemo je ko Jugoslaviju.

Bog je stvorio čoveka, a politicari su ga učinili majmunom.

Jedva
čekam penziju, pa da radim nešto.

Slovenija i Hrvatska su se odcepile silom a Crna Gora Milom.

U komunisti
čko vreme svaki je hrišćanski praznik bio ko Uskrs. Trebalo je imati jaja.

Sve se moglo riešiti i mirnim putem. Ali ko bi se toga setio?

Zašitio sam se od kra
đe. Nemam ništa.

Čeka nas sjajna budućnost. Ali nećemo doći.

Celi svet nas podržava. Toliko teturamo.

Redovno gubimo ratove. Sre
ćom, uvek ih prvi nađemo.

Mislite da vlada treba pasti? Zar mo
že niže?

Toliko lepih domaćih reči a naši ljudi štrajkuju.

Štrajk glađu svaki građanin može da obavi u krugu porodice.

Narodu nije ni do čega, pa je tome i sadržaj potošačke korpe prilagođen.

Uprkos promenama nabolje, naš narod i dalje živi bedno. Nije jasno sa kim se inati.

Protiv štrajkača glađu biće proveden disciplinski postupak jer u našoj zemlji niko ne sme biti gladan.

Na kraju godine političari polažu račune građanima koji su ih izabrali. Da bi ovi znali koliki ceh treba da plate.

Kod nas su na vlasti miroljubivi ljudi. Ni jedan naš minister ne preti ostavkom.

Dupe im zinulo da vladaju . Ostaje još samo da se ubace glasački listići.

U blatu smo do guše. U toku je proces glibalizacije.

Oni koji ne mogu da čekaju neka stanu u poseban red.

Plaćate li bubreom ili karticom?

Seks je moguć I u stotoj samo ko da se toga seti?

Ono si što jedeš, ako ćemo da se vređamo!

Ne bi ni ovde bio kraj, ali negde se moraju staviti tri tačke …



                                                 Autor bloga: Mirko S. Vraneš

недеља, 17. јул 2011.

100 NAJBOLJIH KNJIGA PO IZBORU PISACA …


''DON KIHOT'' NAJBOLJI !


          ''Primus inter pares.'' - Prvi među jednakima po rangu.

        Leto, žege, pravo vreme da negde u hladovini pročitate neku lepu knjigu koju ste do sada propustili pročitati ... a, što to onda ne bi bila jedna od 100 najboljih po izboru i glasanju 100 savremenih svetskih pisaca ... dakle knjigu u šake i čitanje, nikad nije kasno za dobru knjigu.

        Izbor 100 najboljih dela organizovali su norveški klubovi knjiga, kako bi promovisali klasičnu literaturu naspram izazova koje predstavljaju televizija, video i kompjuterske igrice.

        Pozvani su vodeći svetski pisci, među kojima Salman Rusdi, Milan Kundera, Džon le Kare, Džon Irving, Nadin Gordimer, Karlos Fuentes, Norman Majler … Od svih 100 savremenih pisaca iz 54 zemlje je zatraženo da imenuje 10 dela koja smatra
''najboljim i najvažnijim u svetskoj literaturi''. Oni su ''Don Kihotu'' dali 50 odsto više glasova nego što je dobilo drugoplasirano delo na listi najbolji romana, priča i dramskih komada. Zasad nije objavljen redosled ostalih dela. Servantes je zasenio drame Vilijama Šekspira i remek-dela autora od Homera do Lava Tolstoja. ''Don Kihot'', satirični roman objavljen u dva nastavka 1605. i 1615. godine, priča o ostarelom vitezu koji luta La Mančom, u pratnji vernog Sanča Panse, i čini suluda herojska dela da bi dokazao svoju ljubav prema Dulčineji del Tobozo – koju nikada nije sreo.


        U saopštenju organizatora izbora navodi se da je 10 pisaca na listi imalo vise od jedne knjige. Najvise, četiri, imao ja Fjodor Dostojevski, po tri Franc Kafka, Šekspir i Tolstoj, i po dve Vilijam Fokner, Gistav Flober, Gabrijel Garsija Markez, Homer, Tomas Man i Virdzinija Vulf.
        Norveško udruženje klubova knjiga objavilo je listu 100 najboljih knjiga na svetu, po abecednom redu, sastavljenu na osnovu glasova 100 savremenih pisaca iz 54 zemlje, autori nisu rangirani. Sledi lista 100 najboljih:

Cinua Acebe, Nigerija (rodjen 1930) “Things Fall Apart” (Sve se raspada)
Hans Kristijan Andersen (Cristian,) Danska (1805-1875) “Bajke i price”
Dzejn Ostin (Jane Austen), Engleska (1775-1817) “Gordost i predrasuda”
Onore de Balzak (Honore de Balzac), Francuska (1799-1850) “Cica Gorio”
Semjuel Beket (Samuel Beckett), Irska (1906-1989) Trilogija “Moloj”, “Maloun umire” i “Bezimeni”
DJovani Bokaco (Giovanni Bocacio), Italija (1313-1375) “Dekameron”
Horhe Luis Borhes (Jorge Borges), Argentina (1899-1986) “Sabrane price”
Emili Bronte (Emily), Engleska (1818-1848) “Orkanski visovi”
Alber Kami (Albert Camus), Francuska (1913-1960) “Stranac”
Pol Selan (Paul Celan), Rumunija/Francuska (1920-1970) “Poeme”
Luj-Ferdinan Selin (Louis-Ferdinand Celine), Francuska (1894-1961) “Putovanja na kraj noci”
Migel de Servantes, Spanija (1547-1616) “Don Kihot”
Dzefri Coser (Geoffrey Caucer), Engleska (1340-1400) “Kenterberijske price”
Dzozef Konrad (Joseph Conrad), Engleska (1857-1924) “Nostromo”
Dante Aligijeri (Alighieri), Italija (1265-1321) “Bozanstvena komedija”
Carls Dikens (Carles Dickens), Engleska (1812-1870) “Velika ocekivanja”
Deni Didro (Denis Diderot), Francuska (1713-1784) “Zak fatalist”
Alfred Doblin, Nemacka (1878-1957) “Berlin Aleksanderplac”
Fjodor Dostojevski, Rusija (1812-1881) “Zlocin i kazna”, “Idiot”, “Zli dusi” i “Braca Karamazovi”
Dzordz Eliot (George), Engleska (1819-1880) “Midlmarc”
Ralf Elison (Ralph Ellison), SAD (1914-1994) “Nevidljivi covek”
Euripid, Grcka (oko 480-406. pre n.e) “Medeja”
Vilijam Fokner (Njilliam Faulkner), SAD (1897-1962) “Absalom, Absalom!” i “Krik i bes”
Gistav Flober (Gustave Flaubert), Francuska (1821-1880), “Madam Bovari” i “Sentimentalno vaspitanje”
Federiko Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca) Spanija (1898-1936) “Ciganske balade”
Gabrijel Garsija Markez (Gabriel Garcia Marljuez), Kolumbija (rodjen 1928) “Sto godina samoce” i “Ljubav u doba kolere”
Gilgames, Vavilon (oko 1800. pre n.e) “Mesopotamija”
Johan Volfgang fon Gete (Johann Njolfgang von Goethe), Nemacka (1749-1832) “Faust”
Nikolaj Gogolj, Rusija (1809-1852) “Mrtve duse”
Ginter Gras (Guenter Gras), Nemacka (rodjen 1927) “Limeni dobos”
Zoao Gimaraes Rosa (Joao Guimaraes), Brazil (1880-1967) “The Devil to Pay in the Backlands”
Knut Hamsun, Norveska (1859-1952) “Glad”
Ernest Hemingvej (Hemingnjay), SAD (1899-1961) “Starac i more”
Homer, Grcka (oko 700. pre n.e) “Ilijada” i “Odiseja”
Henrik Ibzen (Ibsen), Norveska (1828-1906) “Kuca lutaka”
Knjiga o Jovu, Biblija, Izrael (600-400. pre n.e)
Dzejms Dzojs (James Joyce), Irska (1882-1941) “Uliks”
Franc Kafka, Ceska (1883-1924) “Sabrane price”, “Proces” i “Zamak”
Kalidasa, Indija (oko 400) “Spoznaja Sakuntale”
Jasunari Kavabata, Japan (1899-1972) “Zvuk planine”
Nikos Kazancakis, Grcka (1883-1957) “Grk Zorba”
Di Ejc Lorens (Lanjrence), Engleska (1885-1930) “Sinovi i ljubavnici”
Haldor K. Kaksnes (Halldor Ladznes), Island (1902-1998) “Nezavisni narod”
DJakomo Leporadi (Giacomo), Italija (1798-1837) “Sabrane pesme”
Doris Lesing (Lesing), Engleska (rodjena 1919) “Zlatna beleznica”
Astrid Lindgren, Svedska (1907-2002) “Pipi Duga Carapa”
Lu Sun, Kina (1881-1936) “Dnevnik ludaka i druge price”
“Mahabharata” Indija (oko 500. pre n.e)
Nagib Mahfuz, Egipat (rodjen 1911) “Deca ulice”
Tomas Man (Thomas Mann), Nemacka (1875-1955) “Budenbrokovi” i “Carobni breg”
Herman Melvil (Melville), SAD (1819-1891) “Mobi Dik”
Misel de Montenj (Micel de Montaigne), Francuska (1533-1592) “Eseji”
Elza Morante (Elsa), Italija (1918-1985) “Istorije”
Toni Morison (Morrison), SAD (rodjena 1931) “Voljena”
Sikibu Murasaki, Japan (973-1025?) “Prica o Gendjiju”
Robert Muzil (Musil), Austrija, (1880-1942), “Covek bez svojstava”
Vladimir Nabokov, Rusija/SAD (1899-1977) “Lolita”
“Njaals Saga”, Island (oko 1300)
Dzordz Orvel (George Orwell), Engleska (1903-1950) “1984″
Ovidije, Italija (43. pre n.e-17) “Metamorfoze”
Fernando Pesoa (Pesoa), Portugal (1888-1935) “Knjiga nemira”
Edgar Alan Po (Allan Poe), SAD (1809-1849) “Sabrane price”
Marsel Prust (Marcel Proust), Francuska (1871-1922) “U potrazi za izgubljenim vremenom”
Fransoa Rable (Francois Rabelais), Francuska (1495-1553) “Gargantua i Pantagruel”
Huan Rulfo (Juan) Meksiko, (1918-1986) “Pedro Paramo”
Dzalal ad-din Rumi, Iran (1207-1273) “Matnavi”
Salman Rusdi (Rushdie), Indija/Britanija (rodjen 1947) “Deca ponoci”
Seik Musarif ud-din Sadi, Iran (oko 1200-1292) “Orhideja”
Tajeb Salih, Sudan (rodjen 1929) “Sezona migracije na sever”
Zoze Saramago (Jose), Portugal (rodjen 1922) “Slepilo”
Vilijam Sekspir (Njilliam Shakespeare), Engleska (1564-1616) “Hamlet”, “Kralj Lir” i “Otelo”
Sofokle, Grcka (496-406) “Kralj Edip”
Stendal (Stendhal), Francuska (1783-1842) “Crveno i crno”
Lorens Stern (Laurence Sterne), Irska (1713-1768) “Zivot Tristama Sendija”
Italo Zvevo (Svevo), Italija (1861-1928) “Zenova ispovest”
Dzonatan Svift (Jonathan Snjift), Irska (1667-1745) “Guliverova putovanja”
Lav Tolstoj, Rusija (1828-1910) “Rat i mir”, “Ana Karenjina” i “Smrt Ivana Iljica i druge price”
Anton P. Cehov, Rusija (1860-1904) “Izabrane pripovetke”
“Hiljadu i jedna noc”, Indija/Iran/Irak/Egipat (700-1500)
Mark Tven (Tnjain), SAD (1835-1910) “Haklberi Fin”
Valmiki, Indija (oko 300 pre n.e) “Ramajana”
Virgilije, Italija (70-19 pre n.e) “Enejida”
Volt Vitman (Njalt Njhitman) SAD (1819-1892) “Vlati trave”
Virdzinija Vulf (Virginia Njoolf), Engleska (1882-1941) “Gospodja Dalovej” i “Ka svetioniku”
Margerit Jursenar (Marguerite Yourcenar) (1903-1987) “Hadrijanovi memoari”.

             Znam da će neko primetiti da nema pokojeg naslova koje je njega fasciniralo i smatra ga za najbolje, ali ajde malo skromnosti ipak je ovo gore  izbor najboljih savremenioh svetskih pisaca, a, morate priznati da oni ipak nešto znaju bolje od nas, pa ma koliko mi mislili da ''znamo''.

                         Mirko S. Vraneš


четвртак, 14. јул 2011.

OTKUDE JA NA INTERNET ?

PITANJA, I EVO GA NA ODGOVORI !

Autor ''Apatinskih hronika'' ... ŽDN 3


        ''Una hirundo non facit ver.'' - Jedna lasta ne čini proleće.

            Pisanje je jedan od načina komunikacije poznat čoveku još od praistorije, mučio se čovek i sa tehnikom pisanja i sa tehničkim sredstvima da bi tu svoju ideju zapisao i ostavio trag ... bilo tu kroz istoriju civilizacije svega i svačega i poruka u pećinama, najranijeg čovekovog staništa, i kamenih ploča, i glinenih ploča, i pergamenta, i papirusa, i papira ... desio se i Gutenberg sa masovnom proizvodnjom štampanih knjiga, došlo se i do štampanih dnevnih listova – novina ... i na kraju, za sada, evo ga i digitalno doba u kome se pisana reč sve sa slikom i tonom može poslati preko žica i bez žica u koji god kraj ovog našeg sveta koji se zove zemlja ... rasipaju se signali i bez žica preko satelita u zemljinoj orbiti i ko zna gde sve ove naše žvrljotine i komunikacijske poruke završavaju, možda se neki tamo daleko mali zeleni ubiše u dešifrovanju ovih naših uradaka ... Da bi čovek od samog početka svog pisanija nešto zabeležio trebala mu je hrabrost, inventnost, spretnost, talentovanost ... nisu baš svi Bogom dani da znaju u kombinaciji oznaka – slova iskazati ono što znaju, osećaju, primećuju ... nekad se nije moglo doći do uzora i na taj način biti podstaknut da se ohrabriš i nešto nažvrljaš ali sad zahvaljujući napredku tehnike i komunikacije svako ko i malo ima nešto hrabrosti može se početi baviti pisanjem i svoja zapažanj, razmišljanja, ... ''okačiti'' putem interneta na monitore širom sveta i sad kažu da to može biti i blog i stvaranje sopstvenog digitalnog identiteta, dakle štovani moji sve se pretvorilo u neverovatne kombinacije nula (0) i jedinica (1), pa ko voli i malo ima hrabrosti evo ga postade digitalno identitetan i šta ti ja znam šta već ne ...
         Elem, tako i moja malenkost onomad zašilji tastature i piči u digitalizaciju, i blogerizaciju, po nagovoru mlađeg sina mog dobrog drugara koji je čitao neke tekstove ko ja spremao neku knjigu ... nisam imao neki naziv za ove moje žvrljarije nego ja ti onako ambiciozno to nazovem ''Apatinske hronike'', sve mislio neke pripremljene novinske tekstove i neke eseje da ''zakačim'', kad vidi vraga može tu i neka sličica da se okači, pa da se linkuje i na bilo koji sadržaj dostupan na internetu, i sajtovi, i socijalne mreže poput facebook - a, i pokretne slike sve sa tonom, i You Tube, i ... pišem ti ja tekstove kačim besplatno na Google Blogger ... nisam ni razmišljao kome je to moje pisanije namenjeno, ko mi je ciljna grupa, gde će to da se čita, ko će da čita, koliko će to ljudi čitati ... kad ne lezi vraže na ugrađenom brojaču počeše neke hiljade čitaoca iz nekih sedamdesetak zemalja da prate moje žvrljarije, i sve onako na našem jeziku pisano i koristeći naša dva pisma i ćirilicu i latinicu, počeli tu i komentari, i mejlovi ... ajde da ja to okačim i na facebook, e, tad je nastao prekid filma, ludnica čitanost višestruko skočila ... sad pošto ne znam kome ja to pišem ajde da ispitam sklonosti mojih čitaoca, tu ti ja zapodenem razne teme i politiku, i sport, i satiru, i voće, i povrće, i citat neki navedem, i  ... šta god da ''okačim'' a oni li ga čitaju pa čitaju ... u ovom Apatinu gde je informisanje stvarno crna rupa, i gde se samo može čuti glas onih koji su na vlasti i onih koji se nektarom iz šupka tih istih hrane, ove moje ''Apatinske hronike'' dođoše kao alternativni izvor za saznavanje i neke druge istine, koja baš nije po volji onih što se vlasti drže ko pijan plota, u tom pisaniju neki se i prepoznali pa kao tužiće me za uvredu časti i naneti duševni bol, kao to je neki štos u Srbiji, koji se svodi pod nematerijalnu štetu ali može na sudu da se dokazuje i dokaže sve zavisi ko si i šta si, ipak je kod nas sve nezavisno a sudstvo pogotovo u 3LPM ...


        Kad otoič evo ti ga na mene mejl:  

Gost bloga

Thursday, June 16, 2011 8:41 AM

Pozdrav!
Najveći problem ljudima je taj što nemaju pouzdanja i pribojavaju se da ih niko neće čitati i da pišu u prazno. Naš razgovor bi trebao da podstakne ljude da se uključe i da stvore svoj digitalni identitet.

Pitanja:

  1. Otkud vi na internetu ?
  2. Kako ste došli na ideju da počnete da blogujete ?
  3. Da li ste na početku stvaranja digitalnog identiteta imali predrasude o tome da li će mene iko da čita ?
  4. Šta vas je podstaklo u blogovanju ?
  5. Kako promovišete vaš blog ?
  6. Zavrsna reč

To je to, vi kad stigne odgovorite na ta pitanja i pošaljite mi odgovore. Pored odgovora, ako ste zainteresovani pošaljite mi i neku vašu fotografiju koja bu prikladno stajala uz ovaj post.

Unapred hvala i nadam se da ce Apatin imati jos više blogera...


Aleksa Rodić,Osnivac i urednik bloga ZA neupućene.

Founder and editor of Za neupućene blog.
   


        Odgovorim ja čoveku, kao odgovoriću na vaša pitanja kad u'vatim vremena, i evo ga danaske u'vatio ja vremena i evo ga:

Otkud vi na internetu ?

        Ni sam ne znam šta mi bi, onomad kad sam se nešto malo bavio politikom i tim putem postao i Glavonja 2000. – te godine, oće reći premijer opštinski, u toj jadnoj i čemernoj zgradi uklavirim da ni mejl adresu nemamo, a na internet pretraživačima kad ukucaš apatin kad ono kaže pleme indijanaca na granici između Meksika i US of America, kažu mi sinovi alo ćale alaj ste vi zaostali informatički u opštini, što smo mi zaostali informatički ni po jada, nego sve retardirano u 3LPM ... tad ja iz inata počnem da koristim, i mejlove, i sajtove, i ... A, da pitanje je ipak otkude ja na internetu sos svoj digitalni identitet, da onomad jesen 2009. u nekoj kafančini lokalni novinari me savataju da im dam nekog ''štofa'' iz politike naravno,  za njihove tek iz pelena izašle ''Apatinske novine'' tu ja nešto dam a oni kažu ajde nešto i napiši, napišem ti ja neku reakciju na akciju ... ajde da im dam intervju kao bivša politička ''faca'' tutnu oni meni pitanja, baš kao sad ti prika moj, ja za računaljku i bup odgovor ... gledaju i pitaju ko ti ovo pis'o ? Kako ko pis'o, pa ja valjda sam toliko pismen da znam odgovoriti na pitanja vam. Zagledaju i sve nešto se domunđavaju i padne tu dogovor da ja napišem onako nešto šta mi promaši glavu pa padne mi na nogu ... oni će tu malo – veliko slovo, sastavljena – rastavljena reč, tačka, crta i ... E, kad me krenulo u 3LPM, čita narod one moje kerefeke u novinama i ko me god sretne počne se smejati još iz daleka, doduše neki gunđaju kad me vide ali jebi ga nisu svi za zajebanciju naročito kad je na njihov račun ...

Kako ste došli na ideju da počnete da blogujete ?
  
        E, kako smo ga krljali po lokalnoj vlasti tako oni pritisnuše sve i svakoga i prestadoše izlaziti ''Apatinske novine'' tu ti u maju 2010. prestadoše izlaziti a ja spremio tekstova kao dolazi leto pa da se ne lomatam po žegi i da pišem nego našteko ti ja onako dvadesetak tekstova da se nađe ... rešim ja da pišem knjigu sve onako u fazonu eseji sa nekom sličicom, zamoli me jedan drugar da mu donesem tu moju zajebanciju, pročita to negov mlađi sin i ubedi mene da pišem blogove čak mi mejlom poslo link i sve sa uputstvima, tu ti ja počnem blogerisati ali kukala mi majka nisam znao da se gotov tekst onako copy – paste može prebaciti na blog nego ja tuci u tastature prepisuj tekstove otpala mi ova dva tri prsta sa kojima nadbadam u slova i brojke, kaže meni dete  - Mirko pa može to select all, pa copy, pa paste pa i fotka neka, spomenem ja tu njemu majku onako roditeljski što mi to ranije nije rek'o ali jebi ga svaka škola se plaća ...

Da li ste na početku stvaranja digitalnog identiteta imali predrasude o tome da li će mene iko da čita ?

        Pojma ja nisam imao ko me čita i kome ja to pišem, bio mi cilj da ohrabrim ovaj naš uspavani (da ne kažem neku težu kvalifikaciju vezanu za fekalije) Apatin, da će sunce svanuti i istog dana zaći pa ma ko bio na vlasti, i da ih obavestim kakve sve benetine sede u opštini i odborničkim klupama, kakva nam je pozicija, a kakva tek opozicijaaa ... doduše spadam u onaj mali procenat ljudi koji nema predrasuda i straha tako da me baš bolilo briga ko će da me čita, jednostavno brate ko čita taj čita a ko neće samo klik i nema te na monitoru.

Šta vas je podstaklo u blogovanju ?

        Svakodnevno obilje gluposti u Apatinu i Srbiji, nikad dosadno, vazda neka budaletina koji za sebe misli da je faca napravi neko sranje i malo dodaš i igranka bez prestanka.

Kako promovišete vaš blog ?

        Jedino putem kačenja na facebook. Ostalo urade čitaoci kad nekoga ili neku situaciju prepoznaju u tekstovima rade k'o radio mileva, skoči tog dana čitanost onako baš – baš. Aleksa pa i ti me promovišeš a nisi ni svestan toga, hvala ti.

Zavrsna reč.

          To ostavljam onoj barabi koja će mi napiše govor i pročita isti pre nego što smaže gulaš i popije rakiju za pokoj moje duše.


        PS ''Nolite jacere margaritas ante porcos.'' - Ne bacajte bisere pred svinje.

                                             
                                                      Mirko S. Vraneš
10. ДЕО - ''ЛИЧКИ ВИШЕБОЈ''

ОБИЧАЈИ И ТРАДИЦИЈА


''Слабости на обе стране су, као што и знамо, мото свих свађа.'' Voltaire - François Marie Arouet


 ЈУБИЛАРНИ 


''10. ЛИЧКИ ВИШЕБОЈ''


''10. Лички вишебој'' је одржан 1. августа 2010. године у Апатину на обали Дунава код ресторана ''Шаран'', дакле наша манифестација се вратила на обале Дунава где је све и почело 2001. године. У такмичењу на ЈУБИЛАРНОМ  Вишебоју је учествовало 15 екипа: ''Џимитранс'' – Пригревица, ''Стефан и Див'' – Ужице, ''Љубишини пријатељи'' – Сомбор, ''Стефан'' – Севојно, ''Завичај'' – Београд, ''Карађорђе'' – Банатско Карађорђево, Завичајни клуб Личана ''Срб'' – Београд, ''Лика – Грачац'' – Грачац, ''Ликоси – ХГП'' – Нови Сад, ''Пентатлон'' – Војска РС, ''Веће Самосталних синдиката Србије Кикинда'' – Кикинда, ''Бачки Соколац'' – Бачки Соколац, ''Никола Тесла'' – Пландиште, ''Врбашки крајишници'' – Врбас и ''Лички манекени'' – Стара Пазова.



Такмичење је окупило 194 делија који су се надметали у 10 дисциплина: Трка у Врећама,  Обарање руке, Вучење куке, Бацања камена са рамена, Претезање штапа, Скок у даљ – ступе (из места), Скок у вис из места, Пењање уз стожину, Ходање по брвну и Надвлачење конопа. За децу до 11 година одржана је трка у врећама.




Остварени су следећи резултати по дисциплинама:

ОБАРАЊЕ РУКЕ

Далибор Станчевић – ''Стефан и Див''
Горан Олујић – ''Ликоси – ХГП''
Игор Гомирац – ''Завичај''



ВУЧЕЊЕ КУКЕ

Саша Станић – ''Џимитранс''
Драгиша тривуновић - ''Стефан и Див''
Радован јанићијевић – ''Карађорђе''


       
БАЦАЊЕ КАНЕМА СА РАМЕНА

Дражен Куљић – ''Стефан''
Горан Ћопић – ''Љубишини пријатељи''
Светко Шкондра''Ликоси''



ПРЕТЕЗАЊЕ ШТАПА

Далибор Зелен – ''Џимитранс''
Далибор Елез – ''Љубишини пријатељи''
Небојша Бједов – ЗКЛ ''Срб''


СКОК У ДАЉ ИЗ МЕСТА

Александар Бундало – ''Џимитранс''
Данијел Поповић – ''Лика – Грачац''
Јован Ђукић – ''Стефан и Див''



СКОК У ВИС ИЗ МЕСТА

Станко Јеротић – ''Стефан''
Велимир Живковић – ЗКЛ ''Срб''
Мирослав Бојовић – ''Лика – Грачац''




ПЕЊАЊЕ УЗ СТОЖИНУ

Никола Ковачевић – ''Карађорђе''
Штефко Фабијанов – ''Џимитранс''
Слободан Иванчевић – ''Завичај''


НАДЛАЧЕЊЕ КОНОПА

''Џимитранс'' – Пригревица
''Љубишини пријатељи'' – Сомбор
''Стефан и Див'' – Ужице 


ТРКА У ВРЕЋАМА

Милорад Јакшић – ''Љубишини пријатељи
Милан Црнокрак – ''Бачкисоколац'' 
Лазар Новић – ''Џимитранс''


ХОДАЊЕ ПО БРВНУ

Борко Луковић – ''Пентатлон''
Драгослав Павловић – ''Стефан и Див''
Ведран Поповић - ''Завичај''

ТРКА У ВРЕЋАМА – ДЕЦА 

Михајло Јакшић
Драган Узелац
Страхиња Бадњар



ЕКИПНИ ПЛАСМАН

''Џимитранс'' – Пригревица
''Стефан и Див'' – Ужице
''Љубишини пријатељи'' – Сомбор
''Стефан'' – Севојно
''Завичај'' – Београд
''Карађорђе'' – Банатско Карађорђево
ЗКЛ ''Срб'' – Београд
''Лика – Грачац'' – Грачац
''Ликоси – ХГП'' – Нови Сад
''Пентатлон'' – Војска РС
''Веће Самосталног синд. Србије Кикинда'' - Кикинда
''Бачки Соколац'' – Бачки Соколац
''Никола Тесла'' – Пландиште
''Врбашки крајишници'' – Врбас
''Лички манекени'' – Стара Пазова


                                                               Мирко С. Вранеш