понедељак, 13. јануар 2014.

STIPENDIJE


PO KOJIM KRITERIJUMIMA
I GDE JE LISTA STIPENDISTA?


''Često idem na Tržište rada. Volim da upoznajem nove ljude.'' aforizam, autor Slobodan Simić

Teško je pisati o temi i iznositi svoje mišljenje i govoriti istinu ako će to da uvredi neke koji imaju ''koristi'', i koji radi teškog materijalnog stanja, rezigniranosti i ogorčenosti ne mogu ni čuti suprotno mišljenje pa makar ono bilo i istinito jer najčešće (čast izuzecima) nemaju više to bogom dano osećanje solidarnosti, pravdoljubivisti, pravičnosti... a oni drugi koji su lošeg moralnog stanja i od lošeg materijala o njima ne vredi ni slovo potrošiti… Jedne i druge je nakaradni sistem koji već godinama promoviše lažne vrednosti među kojima: laž, samobitnost, sitnosopstvenički interes… učinio baš takvim kakvi su ''sistemu'' i potrebni.
Elem, tema je studentske stipendije, tragom dobijenog mejla pokušao sam doći do informacija i istine, evo ga mejl (adresa pošiljaoca poznata ali da je/ga ne dovedem u nezgodnu situaciju ostaće naša mala tajna):

Jan 3

Postovani,

bilo bi veoma zanimljivo da objavite clanak o stipendijama za studente, npr. rang listu studenata sa bodovima, posto to nigde ne mozemo da vidimo. Nije objavljena na zvanicnom sajtu opstine Apatin, kriju ga kao zmija noge.

Srdacan pozdrav!

p.s. sajt Vam je odlican, samo napred!!!

Šta da vam kažem, nego da je mlada ruka koja je mejl poslala sasvim u pravu, stvarno sve oko ovoga lokalci iz koalicione vlasti KURTA&MURTA kriju k'o zmija noge, sve nešto tajnovito i strogo poverljivo, niko iz visokog zdanja u Srpskih Vladara 29 ni zuc na ovu temu. Dobro znajući kako to sve u Apatinu funkcioniše, predosećam a i znam, da su kriterijumi poraženi u sukobu sa: sitnosopstveničkim interesima, nepotizmom, rođačkim i ostalim vezama; a pogotovo sve je palo pod pritiskom i težinom stranačke pripadnosti roditelja i studenata... Srbija je to, i to je izgleda postalo normalno a ne bi trebalo da bude.


Lokalni mediji objaviše o događaju i dodeli stipendija, tri različita izvora a sve u slovo i zarez identično, k'o da je pisano u vreme INFORM biroa, ko je tu koga prepisiv'o a ko je izvoran valjalo bi ih pitati, evo pa se i sami uverite:


Потписани уговори за 95 нових стипендиста


Општина Апатин једна је од ретких у Србији која одржава традицију доделе стипендија. По броју стипендиста који су својим радом и просеком изразили жељу да наставе школовање и високо се образују општина Апатин је у самом врху локалних самоуправа.
Доделом стипендија и бригом о младима локална самоуправа потврђује да високо образовање младих важно за њену успешну будућност, али и будућност државе.
Данас су у општини потписани уговори о стипендијама између председника општине др Живорада Смиљанића и студената који су добили стипендије. Председник је студенте поздравио и пожелео им да на време заврше студије, а општина ће, уколико буде могла, помоћи им и да дођу до запослења.
Уговоре је потписало 95 студената или њихових родитеља, односно, старатеља. За стипендије захтеве поднело 149 студената, а право жалбе они који их нису добили имају у року од 8 дана.
Са студентима који су стипендије добили претходних година, у школској 2013/2014 стипеније апатинске општине добија укупно 278 студената.
Стипендије у износу од 7.000 динара веома много значе како студентима тако и родитељима.


Ove godine dodeljeno 95 stipendija

Četvrtak, 09. januar 2014 god.

Opština Apatin jedna je od retkih u Srbiji koja održava tradiciju dodele stipendija. Po broju stipendista koji su svojim radom i prosekom izrazili želju da nastave školovanje i visoko se obrazuju opština Apatin je u samom vrhu lokalnih samouprava.
Dodelom stipendija i brigom o mladima lokalna samouprava potvrđuje da visoko obrazovanje mladih važno za njenu uspešnu budućnost, ali i budućnost države.
Danas su u opštini potpisani ugovori o stipendijama između predsednika opštine dr Živorada Smiljanića i studenata koji su dobili stipendije. Predsednik je studente pozdravio i poželeo im da na vreme završe studije, a opština će, ukoliko bude mogla, pomoći im i da dođu do zaposlenja.
Ugovore je potpisalo 95 studenata ili njihovih roditelja, odnosno, staratelja. Za stipendije zahteve podnelo 149 studenata, a pravo žalbe oni koji ih nisu dobili imaju u roku od 8 dana.
Sa studentima koji su stipendije dobili prethodnih godina, u školskoj 2013/2014 stipenije apatinske opštine dobija ukupno 278 studenata.
Stipendije u iznosu od 7.000 dinara veoma mnogo znače kako studentima tako i roditeljima.



Datum kreiranja 03 januar 2014

Opština Apatin jedna je od retkih u Srbiji koja održava tradiciju dodele stipendija. Po broju stipendista koji su svojim radom i prosekom izrazili želju da nastave školovanje i visoko se obrazuju opština Apatin je u samom vrhu lokalnih samouprava.
Dodelom stipendija i brigom o mladima lokalna samouprava potvrđuje da visoko obrazovanje mladih važno za njenu uspešnu budućnost, ali i budućnost države.
Danas su u opštini potpisani ugovori o stipendijama između predsednika opštine dr Živorada Smiljanića i studenata koji su dobili stipendije.Predsednik je studente pozdravio i poželeo im da na vreme završe studije, a opština će, ukoliko bude mogla, pomoći im i da dođu do zaposlenja.
Ugovore je potpisalo 95 studenata ili njihovih roditelja, odnosno, staratelja. Za stipendije zahteve podnelo 149 studenata, a pravo žalbe oni koji ih nisu dobili imaju u roku od 8 dana.
Sa studentima koji su stipendije dobili prethodnih godina, u školskoj 2013/2014 stipenije apatinske opštine dobija ukupno 278 studenata.
Stipendije u iznosu od 7.000 dinara veoma mnogo znače kako studentima tako i roditeljima.


Na YouTube ''zakačen '' i video uradak:

          Gde spikerka između ostalog reče: '' ...svakako da najveću zaslugu što 95 budućih studenata prima stipendiju uovoj školskoj godini ima doktor Živorad Smiljanić predsednik opštine, čija je ovo bila inicijativa u  gotovo jednu deceniju...''. Nisu sad tu nešto bitne zasluge, ali mora se ljubiti ruka koja medije hrani, treba mlade ljude pomagati kad se god i ko god može ali istina je sledeća:

Objavljeno u Apatinskim hronikama u utorak, 24. aprila 2012. godine:

13. део – ЊИХОВА ДЕЛА НАЈВИШЕ ГОВОРЕ О ЊИМА !
ОПОМЕНА ИЛИ ПОТЕРНИЦА ИЛИ ОГЛАС ИЛИ ... ?
  

        ''Код нас млади таленти добијају шансу – да побегну главом без обзира.'' – афоризам из књиге ''Говњива мотка'', аутор Бобан Милетић Бапси

        Примети прво перо апатинског новинарства Софија Пуалић-Шперо да списак стипендиста Општине Апатин 2004. - 2012. године (која случајност, или није, период власти коалиције СПС-СРС) у Новом Гласу комуне личи на потерницу, неки помислили да је оглас, а ја знам да је у питању опомена свим онима који су на списку да им је знати за кога сад за Ђурђевдан требају гласати, јер ти што списак објавише у ''Резервисаном простору'' (самим тим и плаћеном) НГК на, веровали или не, четири странице су ипак ''добротвори'' који су од својих уста одвајали и имања продавали да би млади људи могли стипендије добити... Дакле поштована младости ви што сте још преостали у Општини Апатину знате шта вам је радити за Ђурђевдан треба Газда Свињи фон Апатинском руку целивати и њега на листићу заокружити, иначе нико више никада неће стипендије добити... требало би о трошку буџета Општине Апатин организовати долазак на гласање свих младих људи који су побегли из Општине ''будућности'' главом без обзира све презадовољни послом који им је понуђен и на који су за рукав вучени, ипак се тамо негде у белом свету лакше ''излежавати'' него овде у општини ''будућности'' ''радити''. Овај списак је дискриминацијски чин према свима, а посебно према девојкама и младићима који се на њему нађоше све са именима, и презименима, и адресама, и...
        Зна се Газда Свиња фон Апатински хвалити како он све направи, и покрену, и... само заборави да се те исте, сада у предизборне сврхе комерцијализоване, стипендије нису додељивале све до доласка, њему за све кривог, ДОС-а на позицију локалне власти где сам се чудом чудио како једна јадна и бедна Општина Бач има могућности да стипендира младе људе а пребогата Општина Апатин то никада није успевала, одговор једноставан па ти који су до тада водили општину, а на нашу несрећу и данас је воде, они су своју децу школовали из стипендија предузећа и донатора а за остале их није било брига и зашто би неко и ишао на факултет а да им није род и да са њим нису некаквој вези... тако да све ово око стипендија они искључиво сматрају као маркетинг и све се ките заслугама за народ. Елем по стабилизацији општинског буџета и по враћању већине дугова који је затечен у каси општине Апатин  на 10-тој седници СО Апатин одржаној 28.12.2001. године донета је Одлука о:





        Ево га и ПОРЕТНИЦА, ОГЛАС, ОПОМЕНА:









Покретач иницијативе за стипендирање студената у општини Апатин, доносиоц (лично главом и брадом) текста о стипендијама из Бача, предлагач одлуке о увођењу стипендија, никад никога не опоменувши и подсетивши да сам му паре за стипендију дао (општински буџет није прћија појединца већ јавно добро свих грађана општине) и аутор блога: Мирко С. Вранеш


Mirko S. Vraneš

недеља, 12. јануар 2014.

VODA IZ ČESME JE I ZA PIĆE!?


VODAAA!!
!


''Šta mu vredi što je mlad, pametan i obrazovan, kad nema nikakve druge kvalifikacije!'' – aforizam, autor Zoran T. Popović
 
Kažu da je BATUT potvrdio neispravnost ove vode iz jezera Vrutci kojom se Užice snabdeva ''pijaćom'' vodom???
Nova godina, međunarodna, dočekana... na ekranima TV sa nacionalnom pokrivenošću sve vrvi od radova na vodovodu Donj Pizdinci-Užice... tu obećanja o polaganju 200 metara cevi dnevno, tu vojska RS dobi u nekakvim kartonima vruća leba i jagnjetine gotovo vruće... 


Tu i onaj što je Drugi a u stvari Prvi ''čovek'' Srbistana sve sa Prstospajalicama i Napućenousnicama (moj drugar Bapsi ga krstio – Picousti ... hahahaa... alaj ga potrevio, k'o da je mene pitao) ... tu i onaj Velja Selja i on opet nešto (K)radi ili (K)raducka, jebemli ga... Veselo veče a i po vas ceo dan, ima Užice sa okolinom da pije vodu iz česme, česmovaču, i to bez algi, pesticida, teških metala, organskih i neorganskih onečistača... sve sa gorkim ukusom politike i političara. 



XXI vek a mi ni vode čiste i pitke za piće nemamo u 3LPM i mi i naše liderstvo i strategije i ...



Пола попиј, пола баци

Владимир Вукасовић | објављено: 12.01.2014.

Од стандарда одступа 42 одсто водовода и 45 процената појединачних узорака вода пре него што се пречисте у фабрикама за прераду, које одавно чекају модернизацију. – Од 31 басена из којих се централна Србија снабдева водом неисправно је, према неким од последњих истраживања, чак 27.


На било ком од вештачких језера направљених ради испумпавања воде за пиће већ сутра би се, зато што их лоше одржавају, могло десити исто што и у Ужицу – прекомерно загађење које ће их избацити из употребе, каже незванично директор једне од установа задужених за бригу о водама. Не мора контаминација ни бити толико висока да се с њом не може изборити савремена технологија, али наше фабрике за прераду воде су деценијама старе и питање је како би се носиле с првом озбиљнијом претњом, напомиње ''Политикин'' саговорник.
Претњи нам свакако не мањка. О стању војвођанских токова више не вреди ни трошити речи. У централној Србији, од 31 захвата из ког се вода прерађује за пиће, 2012. године исправне су биле свега четири, указују подаци Института за јавно здравље Србије ''Др Милан Јовановић Батут''. Већина тих вода, чак двадесет, било је неисправно и физичко-хемијски и микробиолошки. Ни један ни други критеријум није испунило око 45 одсто појединачних узорака. Можемо, налик Краљевићу Марку, само пола да пијемо, али друга половина можда није ни за ата Шарца, него пре за краву Шаруљу. Срећом, објашњавају стручњаци, није свака бактерија у води шкодљива. Али, у Колубарском округу су на оба теста, микробиолошком и физичко-хемијском, пали апсолутно сви узорци. Наш понос, Златибор, једва је нешто бољи. Његове воде по та два стандарда нису ваљале у 90 процената узорака.
За први ниво подземних вода одавно се прича, иако поузданих података још нема, да смо га на многим местима упропастили. Сад се захвата из дубљег слоја, па – док не стигнемо до Кине. Због свега тога, ваљда би грађани Србије требало и да буду задовољни тиме што се, према статистици ''Батута'' из 2012. године, неисправности бележе у течности којом грађане снабдева 42 одсто водовода. Могло је бити и горе, утолико пре што већина загађујућих материја нађених у тим случајевима није опасна по здравље. Али, у преосталим примерима где је утврђено одступање од стандарда било је и токсина и канцерогена.
 
Напослетку, тешко је имати претераног поверења у водоводе кад из године у годину све мање јавних предузећа која њима управљају достављају сопственом газди – држави – податке о томе какве су отпадне воде које враћају у реке и језера. Од 178 тих предузећа, 2011. године су такав извештај сачинила свега 42 а 2012. не више од 23, па чак ни они нису проследили, како је оценила Агенција за заштиту животне средине, релевантне приказе. Кад не може да притегне сопствену кућу, држава се бољем не може надати ни од фабрика које баратају најтежим загађујућим материјама, па су такође дужне да извештавају надлежне о својим отпадним водама. Пре три године, од њих 110 податке је послало 70. Тек 67 таквих компанија је годину дана касније испунило обавезу. Ту негде би се могао тражити барем део разлога из којих се већ хронично тешки метали региструју на четрдесетак локација, што је више од трећине мерних места на водама. Дужност да мотре на загађење вода имају инспектори министарстава животне средине и пољопривреде. Локалне самоуправе би морале одржавати акумулације и не дозволити дивљу градњу око басена из којих се снабдевају водом, нити да се ту изливају септичке јаме. Негде кроз мрежу свих тих чворишта надзора систем контроле очито пада – у воду. Али, домаћа индустрија, како саркастично примећују упућени, срећом по животну средину, слабо шта производи, па нема ни много отпадака да их баца у реке. Добрим делом захваљујући томе, већина српских водотокова квалитетом досежу ранг добрих и врло добрих. Тај резултат, међутим, приписује им се кад се посматрају у целини. Од места до места, индикатори умеју драстично да варирају. Просек можда не би био толико солидан да се узорци захватају на двоструко више локација, као што би по стандардима требало да се ради. За просек је спасоносна и величина. Србијом доминирају три велика слива – Дунав, Сава и Морава. У Београду, на пример, квалитет Саве и Дунава ни на једном мерном месту не пада испод доброг. Али, у тим границама је само 13 одсто притока те две реке и Мораве на територији престонице. Отрове који мање токове загушују највеће реке засад успевају да апсорбују и растворе. Питање је, ипак, колико још тога ће чак и Дунав моћи да прогута пре него што се загрцне.


''U našem javnom preduzeću vlada gvozdena disciplina. Moramo svakog radnog dana da dolazimo na posao.'' – aforizam, autor Slobodan Simić

Objavljeno u Apatinskim hronikama u četvrtak, 22. marta 2012. godine:

SVETSKI DAN VODA ...

        U svetu ali i u Srbiji danas se obeležava Svetski dan voda. Tema ovogodišnjeg obeležavanja je "Voda i hrana - dostupnost i bezbednost".

        Zvaničnici u Srbiji kažu da je stanje naših voda zadovoljavajuće, da su rečni i ostali vodotokovi neuporedivo čistiji nego ranije zahvaljujući tome što industrija ne radi i zato što poljoprivrednici nemaju para za veštačka đubriva, dođe mu da smo mi ekološka zemlja zahvaljujući siromaštvu i neradu industrijskih pogona …

        Sasvim bi bilo normalno i OK da svi rade i da se otpadne vode prerađuju na zakonom predviđeni kvalitet i da poljoprivrednici koriste manje štetna đubriva, ali tu treba biti puno odgovorniji i pre svega puno bogatiji.

        Sad u prošlu nedelju 18. marta Blic u svom vikend prilogu objavi tekst posvećen kvalitetu voda iz vodovoda u nas u Srbiji, evo pročitajte i sami:






VODA ZA PIĆE …

        Podrazumeva se da najkvalitetnija voda treba da bude ona koja ističe kroz česme iz vodovoda ali nije baš uvek tako, kažu da je voda najzdravije piće i da je to piće bez boje, bez mirisa i bez ukusa … Tolike godine slušamo priče o investicijama u fabriku vode u Apatinu, niko ne zna koliko je novca do sada potrošeno i kredita uzeto, a iz naših česmi ni dan danas ne teče voda koja ima bar jedno od tri nabrojana svojstva, naša voda ima i boju i ukus i miris … Znam da bi stvar bila neuporedivo bolja da se lokalni sveznajući političari batale priče i uplitanja u rešavanje, posebno finansijsko, kvaliteta vode za piće da se ta stvar prepusti struci i ljudima koji su odgovorni za vodovod, ovako godinama već svako sem struke i ljudi koji vode naš vodovod odlučuje kakvu ćemo vodu piti i ista ta pitka je već više od 50 godina tema za politička podkusurivanja, predizborna obećanja, finansijske manipulacije i …

        Kako se na adresi Branka Ćopića 20 u Apatinu, adresa kuće u kojoj živi vaš bloger sa porodicom, godinama ne pije voda iz vodovoda osim one u crnoj kafi - čaju i pripremljenim obrocima napravim malo istraživanje ko sve pije vodu iz vodovoda i ko kupuje flaširanu vodu i kakva je prodaja ovih flaširanih, neretko i neispravnih, voda i šta je sa onim silnim filterima sa osmozama i ostalim nebulozama što vodu iz vodovoda svode na vodu za piće. Kao prvo ovi što ugradiše filtere za filtraciju i pripremu vode iz vodovoda za piće se hvale kako je tako tretirana voda OK, samo što spominju nekakve cene tih prečistača i filtera koji su baš onako papreni. U razgovoru sa poznanicima, u Apatinu svi se mi poznajemo mala je ovo sredina, dođoh do informacije da preko 80% populacije pije flaširanu ili dodatno filtriranu vodu iz vodovoda. Obiđem i prodavnice – lokalne distributere flaširanih voda i evo egzaktan podatak za februar, gde je potrošnja vode neuporedivo manja nego u letnjim mesecima, kada je i na onih  minus 25 stepeni po Celzijusu ukupno prodato preko 180.000 litara flaširanih voda, gde ispadne da svaki Apatinac mesečno kupi 11 litara vode po onoj ciči, znam da puno više od 20% populacije pije vodu iz vodovoda i da je cena flaširanih voda nedostupna za dobar deo našeg stanovništva … Svojevremeno su ljudi iz Apatinskog vodovoda predlagali da na izvorištu u fabrici vode naprave punionicu vode u boce i balone, i na taj način reše problem pitke vode, zagađenog cevovoda i neracionalne potrošnje vode za piće u tehničke i tehnološke svrhe, bio je predlagan i modalitet dostave vode na kućnu adresu u ograničenim i potrebnim količinama za piće sa cenom koja pokriva nabavku ambalaže … trebalo bi o ovome razmisliti i pustiti ljude da rade svoj posao bez uplitanja sveznajućih i nezamenljivih. 


''Ne samo da se odlivaju mozgovi, nego odavde beže i glupaci.''aforizam, autor Aleksandar Čotrić


                                                            Mirko S. Vraneš

АПАТИНСКА ПИЈАЦА?


Objavljeno u Apatinskim hronikama u četvrtak, 10. februara 2011. godine:
НА ВРБИ СВИРАЛА !
Лепо би било, кад би било ...
         ''Experientia docet.'' - Искуство поучава.(Вергилије)

         Данас је пијачни дан у Апатину, ваља отићи до пијаце...
       
        ''Све је ближе пролеће и дан када више наши суграђани неће морати да се ломатају по неугледној, неуредној, нехигијенској... пијаци, већ ће као сав нормалан свет набавку свакодневних потрепштина моћи обавити у новом Тржном центру са пијацом,  савременом објекту по свим светским стандардима... улаз у овај лепи објекат украшавеће скулптура  Девојка са крчагом познатог македонског вајара Томета Серафимовског изливена у Уметничкој ливници Браће Јеремић.''

         Овако би могао да почне текст објављен у свим медијима, али неће... без имало злобе, малициозности и неке лоше намере морам вас обавестити да до отварања ове пијаце неће скоро доћи, и даље ће наши суграђани морати да се ломатају по старој пијаци. Зашто је то тако? Одговор свако добронамеран може добити у кабинету господина др Живорада Смиљанића, он свакако зна или би бар требао да зна зашто овај помпезно најављивани објекат касни са изградњом а о отварању ни говора... кад већ одете код поменутог дедере га приупитајте када ће бити готови станови за војна лица у блоку 57, тржни центар у главној улици, хотел преко пута општине у Главној улици... а посебно приупитајте за спалионицу - топлану и Робно транспортни центар и... кад га већ видите питајте га и нешто и око велнес центра и бање... можете га подсетити и на онај хотел на Дунаву и фабрику вештачких ђубрива... право да вам кажем кад га видите што се мене тиче пошаљите га у 3ЛПМ.

          у наставку текста можете прочитати информације везане за ''полагање'' Девојке са крчагом и почетак радова на ПИЈАЦИ.

 
И ''њега'' у бронзу, под хитно!

Svečano obeležen početak izgradnje nove pijace u Apatinu

        Apatin 30.06.2010. – U opštini Apatin svečano je obeležen početak izgradnje nove gradske pijace na površini od preko 6000 m2. Nakon otkrivanja skulpture devojka sa grčagom koja će biti zaštitni znak nove pijace predsednica Narodne skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović izjavila je da su apatinci dugo čekali na ovaj momenat, a jedini krivac za zastoj koji je nastao jeste propust  u adminstrativnom sektoru ministarstava, dodajući da ne krije zadovoljstvo zbog svog ličnog angažovanja da se ceo proces oko papirologije za dobijanje dozvole ubrza i konačno donese rešenje o izgradnji pijace u Apatinu. Predsednik opštine Apatin Dr Živorad Smiljanić podržava novi model privatno-javnog partnestva ističući da je to najbolji oblik saradnje. Takođe nova pijaca otvara i nove šanse za zaposlenje, dodao je Smiljanić. Investicija vredna 2.860.000 eura trebala bi biti završena do kraja aprila meseca 2011 godine, a njena opremljenost zadovoljiće sve propise i standarde jedne moderne pijace obrazložio je investitor Ranko Kovačević. Događaj koji je obeležio današnji dan propratili su funkcioneri opštinske uprave Apatin i građani koji su se okupili da podrže izgradnju još jenog značajnog objekta  u našoj opštini.

 
''Жиле, Жиле! Нисмо се овако договорили! Где су паре?''
ĐUKIĆ-DEJANOVIĆ OTVORILA RADOVE NA TRŽNOM CENTRU U APATINU
PREDSEDNIK | 1.7.2010. | AKTIVNOSTI PREDSEDNIKA

            Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije prof. dr Slavica Đukić-Dejanović posetila je u četvrtak, 1. jula 2010. godine opštinu Apatin.
        Predsednicu je primio predsednik opštine Apatin dr Živorad Smiljanić u zgradi Opštine Apatin, koji je informisao predsednicu o aktivnostima opštine.
Otkrivanjem bronzane figure Devojka sa krčagom, rad makedonskog vajara akademika Tome Serafimskog, odlivenoj u umetničkoj radionici braće Jeremić, predsednica NS RS proglasila radove na izgradnji novog Tržnog centra-Gradske pijace otvorenim. Gradska pijaca se gradi na lokaciji nekadašnjeg sportskog kompleksa Partizan i čekalo se na nju gotovo 50 godina.
Tom prilikom, Đukić-Dejanović izrazila je zadovoljstvo što je Apatin, na čelu sa rukovodstvom svoje lokalne samouprave, među prvima u Srbiji pristupio privatno-javnom partnerstvu. „Izuzetno mi je drago što je upravo Devojka sa krčagom simbol gradske pijace, i zato vama, žiteljima Apatina, upućujem želju da budući razvoj apatinske Opštine teče sa lakoćom, kao voda“, rekla je predsednica.
        Predsednica je dodala:“Moj boravak u Apatinu bio je podsticajan, nadam se, ne samo za građane Apatina, nego i za druge, koji nameravaju i dalje da investiraju i da od svog grada prave sredinu za poboljšanje kvaliteta života svih građana“.
        Privatna firma DOO Kovačević gradi novi tržni centar, u kom projektu opština Apatin učestvuje sa zemljištem u svom vlasništvu koje je, kao javni partner, uložila u konkretnu investicionu gradnju sa privatnim poslodavcem. 




 Počela izgradnja tržnog centra-gradske pijace u Apatinu - Objekat vredan 5 miliona EUR
02. 07. 2010.| 11:25
        U Apatinu je juče (1. jul 2010. godine) počela izgradnja tržnog centra sa pijacom, a kamen temeljac je simbolično postavila predsednica Narodne skupštine Srbije prof. dr Slavica Đukić-Dejanović.
        Reč je o objektu koji će, kada bude gotov, imati oko 5.000 kvadratnih metara i ukupnu vrednost od oko 5 mil EUR. Sredstva za izgradnju obezbedila je novosadaska firma GP "Kovačević", a zemljište je ustupila opština, s tim da opština dobija 12% svega što se izgradi.
        GP "Kovačević" i grad Apatin osnovali su zajedničko preduzeće "APC-Apatinski tržni centar" koje će upravljati objektom.
- Prva faza, koja obuhvata oko 1.800 kvadratnih metara korisne površine, obuhvatiće 53 lokala po obodu zgrade, a u sredini će biti 85 tezgi za prodaju robe na zelenoj pijaci i 12 specijalnih tezgi za prodaju proizvoda od mesa i mleka. Predviđena je i izgradnja hladnjače i svih pratećih prostora u kojima će se kontrolisati proizvodi koji se prodaju u objektu, zatvorenom ili otvorenom, kako je to i propisano zakonima u našoj zemlji - rekao je direktor GP "Kovačević" Ranko Kovačević.
        Planirano je da objekat bude završen do kraja godine. Izvođač radova je GP "Kovačević", a projekat je uradio Uroš Zorić iz bira "ARDI" iz Novog Sada. 




Počela izgradnja novog Tržnog centra u Apatinu

02.07.2010.
        Otkrivanjem bronzane biste "Devojka sa krčagom", autora makedonskog vajara akademika Tome Serafimovskog, u Apatinu je simbolično ozvaničen početak radova na izgradnji novog Tržnog centra - Gradske pijace koja će u svom sastavu, pored 50 lokala, komore za mlečne proizvode i posebnog dela za "osetljive" prehrambene proizvode, imati i zelenu pijacu. U društvu dr Živorada Smiljanića, predsednika apatinske opštine, bistu je otkrila dr. prof. Slavica Đukić Dejanović, predsednica Narodne skupštine Srbije, čime je lokalna samouprava počela realizaciju još jedne veoma značajne investicije za Apatin.
- Meni je čast što javno-privatno partnerstvo baš u Apatinu prvi put počinje da živi, i što postaje model za druge gradove. Kako kad priroda mnogo da, a upornost menadžmenta i građana jedne celine se udruže sa tom celinom, ima rezultata. Ono što mi se čini posedno važnim, to je da će nova pijaca dati novu mogućnost za zapošljavanje značajnog broja ljudi, ali i za bolji kvalitet života svih vas, istakla je predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović.
-Skoro dve i po godine čekamo saglasnost Agencije za imovinsku izgradnju Srbije da počnemo radove. Morali smo dobiti saglasnost od pet ministarstava, što je dosta sporo išlo. Uz pomoć moje partijske drugarice Slavice Đukić Dejanović, dobili smo još dve neophodne dozvole, a samim tim smo prvi u Srbiji koji smo počeli radove na osnovu javnog- privatnog partnerstva, koje se sve više forsira kod nas, rekao je Smiljanić.
        Investitor ovog projekta je privatna Firma DOO "Kovačević" iz Novog Sada, a u celokupnom projektu opština Apatin učestvuje sa ustupanjem zemljišnog prostora površine 6000 m2, kolika će biti i površina novoizgrađenog Tržnog centra, čija se vrednost procenjuje na oko 2 850 000 evra.
Završetak radove planiran je do kraja aprila 2011. godine.

     Шта ће се даље дешавати? Живи били па видели! Али нове пијаце нема па нема, ви драги моји суграђани ако не верујете обиђите локацију бившег ''Партизана'' па се сами уверите.

                                                         Мирко С. Вранеш

петак, 10. јануар 2014.

SAKUPLJAČI SEKUNDARNIH SIROVINA - ROMI - CIGANI



Objavljeno u Apatinskim hronikama u petak, 28. januara 2011. godine:

EVOLUCIJA
JEDNOG NARODA
U SRBIJI ?

        ‘’Dixi et salvavi animam meam.’’ - Rekoh i spasoh svoju dušu.

        Da li smo  mi normalni ? Ili je ovo ovde dno dna ili šta se sa nama dešava?
U glavnoj informativnoj emisiji na B-92, sve onako sa slikom i sa lica mesta preko televizijskog prijemnika obavestiše nas da je završena evolucija meni dragog naroda, imam mnogo poznanika i dragih drugara među pripadnicima prikazanog naroda. Dakle saznao sam onomad poodavno već da Cigani više nisu Cigani nego su postali Romi, juče sam obavešten da Romi više nisu Romi već su SAKUPLJAČI SEKUNDARNIH SIROVINA … koje su ovo gluposti i bljuvotine, pa ovo nije normalno … šta da posavetujem mojim drugarima kako da se izjasne na predstojećem popisu u rubrici nacionalnost da li kao Cigani (sa kojim se imenom naroda, moji drugari s pravom ponose) ili kao Romi (gde se moji apatinski Cigani sa tim sprdaju i ispadoše Rumuni) ili kao SS Sirovina (Bože me prosti ispade nešto kao ona najozloglašnuja formacija u istoriji čovečanstva koja je htela da istrebi i Cigane i Jevreje i Slovene – Srbe obavezno), predlažem da se na sledećem popisu svi izjasnimo da smo MAJMUNI, pa do LJUDI nas čeka evolucijski ciklus imamo mi vremena … 



    Da li našim glupostima ima više kraja ili … Pročitajte tekst ili pogledajte na:


Obuka Roma za bezbedniji rad

27. januar 2011. | Izvor: B92

         Novi Sad

          Romi iz novosadskog naselja "Bangladeš", koji se prvenstveno bave sakupljanjem sekundarnih sirovina, završili su prvi deo obuke za bezbednije obavljanje posla.


         
Nevladina organizacija Centar za održivi razvoj održala je radionice u vezi sa zaštitom na radu i protivpožarnom zaštitom, a podeljena im je i zaštitna oprema. Ovaj projekat su podržali i Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

        Đula Farkaš godinama se bavi skupljanjem sekundarnih sirovina. Svakog dana izložen je riziku da se povredi preturajući po kontejnerima, otruje ili da bude povređen u saobraćaju. Obuka iz prve pomoći mu je, kako kaže, koristila jer je naučio kako da zaustavi krvarenje, dezinfikuje ranu i slično, a svi meštani "Bangladeša" su sada pripremljeni i za eventualne požare u naselju. "Bilo je ovde ranije dosta požara, nismo znali kako da gasimo, sada je već drugačije", kaže Farkaš.

        Mnogi od ljudi koji se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina pronalaze i hranu koju nakon toga koriste za jelo. Pošto je bilo nekoliko slučajeva trovanja hranom u naselju, održano im je i predavanje o tome na šta da obrate pažnju kada preturaju po kontejnerima.

 
Recirklaža u Srbiji ? ... ili ti mesto za snabdevanje osnovnim prehrambenim namirnicama i osnovnim potrepštinama !

        "Objašnjeno je šta se od hrane može uzeti, šta ne, kako izgleda pokvarena hrana i tako dalje", kaže Farkaš.

        Romi iz "Bangladeša" su dobili i zaštitnu opremu, poput rukavica, čizama i slično, koje koriste prilikom sakupljanja sekundarnih sirovina.

        U Centru za održivi razvoj, koji je pokrenuo ovaj projekat, kažu da je odziv bio veliki i da je iz svake od oko šezdeset porodica bar jedan član učestvovao u radionicama.

        Mirjana Laban iz tog centra rekla je da je na proleće planiran nastavak obuke za žitelje "Bangladeša" prvenstveno u pogledu protivpožarne zaštite, kao i da je planirano i formiranje neformalnog lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, prvog tog tipa u Srbiji, od obučenih meštana.

        Marko Karadžić, komesar za ljudska prava LDP, kaže za B92 da je ovaj projekat stravičan primer na koji način ova vlast tretira građane svoje zemlje. "Kroz projekat se između ostalog edukuju Romi i na koji način da preturaju po kontejnerima i vrše odabir hrane. Umesto da se organizuju socijalne službe, naprave info pultovi gde oni koji imaju više mogu da ostave za one koji ne mogu da se prehrane, da se odrede kontejneri za papir i sekundarne sirovine do kojih lakše mogu da dođu oni koji od sakupljanja žive", navodi Karadžić.
"Naša vlast vidi kao 'održivi razvoj' romske populacije to što ih uči na koji način da se hrane đubretom iz kontejnera. Skandal ove razmere samo pokazuje licemernost u pristupu rešavanja problema najugroženijih građana", zaključio je on.


            Sada kad ste i vi pročitali ovaj tekst evo da nešto prokomentarišem:

  1. Čekam reagovanje diplomatskih predstavnika Bangladeša (inače prijateljske države koja nije priznala Kosovo), što je sasvim opravdano … Zamislite kako bi se mi osećali da neku vukojebinu i naselje na granici svih ljudskih standarda negde u razvijenom svetu nazovu Srbija ?
  2. Centar za održivi razvoj uz pomoć Ministarstava se bavi obukom spomenute populacije (SSS) kako da sebi ukažu prvu pomoć kad se povrede tokom preturanja po kontejnerima i deponijama i kako da gase požar u svojim ‘’kućama’’ od kartona i od elemenata prikupljenih na smetlištima. Zar ti ljudi ne zaslužuju nešto više od ove države, nego ovu  sprdnju i zajebanciju kroz  navedenu skaradnu obuku i to od koga od predstavnika Centra za održivi razvoj, pobogu zar je održivi razvoj preturanje po kontejnerima i traženje prehrambenih proizvoda u istom ? Održivi razvoj je nešto sasvim drugo, to je koncept na kome se zasniva život u najbogatijim i najnaprednijim društvima … kod nas ispade da će nas uskoro sve obučavati da preturamo i da se snabdevamo po kontejnerima a supermarkete spremaju na zatvaranje.
  3. Predstavljamo predstavnike jednog poštenog i plemenitog naroda kao SSS, pa zar nije normalno da se otpad selektira i pre odlaganja u kontejnere i zar tim ne treba da se bave registrovane firme a najčešće komunalna preduzeća.
  4. Alo, gde je ovde dno dna, obučavaju ljude šta je jestivo iz kontejnera i kako izgleda pokvarena hrana … bolje da objasniše narodu šta je pokvarena i korumpirana i nesposobna vlast …
  5. Nesrećni ljudi dobili zaštitnu opremu ! Ovo je vrh, kakva nesrećna zaštitna oprema pa tim ljudima treba osnovna garderoba pogotovo za zimski period.
  6. Na proleće se planira nastavak akcije u obuci … ? Ko preživi ima da ga obuče kako da od kartona i PVC ambalaže napravi sendvič koji će biti ekološki i jestiv.
 
Moglo bi se, da se može, i ovde snabdeti osnovnim životnim namirnicama i ...
        Podržavam gospodina Karadžića, to je onaj ČOVEK što dade ostavku i napusti vladajuću strukturu i zašuškano radno mesto u državnom aparatu jer nije mogao da radi ono za šta su ga plaćali i nije hteo da ćuti o primećenim problemima i poremećajima u oblasti LJUDSKIH PRAVA … kao postao neposlušan i protivnik napretka naše države i skorog ulaska u EU … čovek sve lepo reče i pojasni.
        Sada očekujem (želim) ostavke i odlazak svih onih koji Srbiju pretvoriše u državu kontejnera i sve nas u SEKUNDARNE SAKUPLJAČE SIROVINA.
 
Nova radna mesta u novim kontejnerima ...

       Ova informacija, očekivano, nije ostavila ravnodušnom ekipu E - novina, Petar Luković okupio ekipu mladih i dobrih novinara pa razbijaju, treba ih čitati skroz su OK...

         Objaviše ljudi  odličan tekst, vidi: http://www.e-novine.com/drustvo/44273-Jedite-kontejnera-ali-birajte.html


                                                                    Mirko S. Vraneš